Iskoristi promo kod “LJETO40” i  uživaj u -40%! 🌞

Postoje li dobri i loši šećeri?

Zamisli sad ovu situaciju; Dođeš na godišnji sistematski pregled i doktor ti kaže da moraš smanjit unos šećera. Pomisliš si “Ma dobro to će biti jednostavno, samo ne smijem više jesti  toliko čokolade i slatkiša”. Ali, kako vrijeme prolazi, shvatiš da je smanjenje unosa šećera mnogo kompleksnije nego što si prvotno pomislio. Osim čokolade i slatkiša, šećer se krije u raznim drugim namirnicama koje možda ne bismo ni povezali s njim na prvi pogled. Sokovi, umaci, gotova jela, pa čak i mlijeko.

Nakon duge borbe čitajući etikete i deklaracije, pomisliš: ”Što su to zapravo šećeri? Kako netko može znati koliko šećera, i koju točno količinu njegova hrana sadrži osim ako ju ne napravi sam?”.

Prva opcija je pročitati deklaraciju i sastav proizvoda. Čini se razumno sve dok ne kreneš i shvatiš da si možda trebao više pažnje obraćati na satu kemije i biologije u osnovnoj školi. Za neke od nas to je bilo dosta davno, a i s novim istraživanjima i razvoju u prehrambenoj industriji više nismo sigurni u naše znanje. Stoga hajdemo se vratiti na početak i ponoviti osnove.

Osnove osnova…

Za početak, svi šećeri su jednostavni ugljikohidrati i kao takvi brz su i lagan izvor energije za naše tijelo. Ono što ih čini odličnim je razgradivost, koja kreće već prilikom same konzumacije u ustima. Šećer se razgrađuje na glukozu, krajnji izvor energije, a naš organizam prilikom tog procesa oslobađa inzulin (hormon gušterače) koji onda regulira razinu šećera u krvi.

Može jedna kava s mlijekom, bez šećera?

Drugo pitanje koje je potrebno adresirati je koji šećer hrana sadrži. Većina svakodnevnih namirnica sadrže šećer, ali postoji velika razlika između onog dodanog i onog koji se prirodno pojavljuje u hrani.

Najbolji primjeri prirodno prisutnih šećera koji su u hrani:

  • Laktoza, koja dolazi u mliječnim proizvodima
  • Fruktoza koja je prisutna u voću
  • Glukoza ili grožđani šećer koji se npr. nalazi u medu

Na suprotnoj strani od prirodno prisutnog šećera su dodani šećeri koji su u zadnje vrijeme na lošem glasu. Dodani šećer je zapravo sav šećer koji se dodaje u hranu i sokove radi okusa, boje i konzistencije za vrijeme proizvodnje. Danas većina prerađene hrane sadrži “dodani” šećer što označava samo da je prilikom proizvodnje šećer ubačen u proizvod. Najčešće ih možete naći pod nazivima kao što su:

  • Bezvodna (anhidrozna) dekstroza
  • smeđi šećer
  • Sok od šećerne trske
  • Šećer u prahu
  • Kukuruzni zaslađivač
  • Kukuruzni sirup
  • Kristalna dekstroza
  • Dekstroza
  • Evaporirani kukuruzni zaslađivač
  • Fruktoza
  • Voćni nektar.

Tu su naravno i mnogi drugi nazivi koji se mogu koristiti, jer i kada dodate med u čaj to je isto dodani šećer.

Ono što je na kraju uistinu bitno je kakav šećer je dodan.

Sljedeći put kada naručujete kavu s mlijekom bez šećera dobro razmislite pijete li stvarno kavu bez šećera.

Što je onda na kraju bolje za mene?

Sada kada smo malo razjasnili cijelu dilemu koja okružuje šećere možemo zaključiti da ih je gotovo nemoguće izbjeći. Kako onda da znamo što je od svega toga zdravo. Ono što se uvijek preporuča je da se biraju šećeri koji se prirodno pojavljuju u hrani, stoga definitivno pojedite bananu, a ne bananko. Naravno, ne mislimo da sada trebate bježati od svega što sadrži šećer već želimo da kada na proizvodu piše da sadrži šećer ne pomišljate odmah da je taj proizvod nezdrav, već da pročitate kakvi šećeri su u njemu prisutni. Naravno, ako pojedete kockicu čokolade ili kuglicu sladoleda ne znači odmah da radite nešto loše za sebe.

Po našem mišljenju u životu je uvijek najbitniji balans, pa tako i kada je u pitanju prehrana.

Ono što želimo da uzmete sa sobom je, da u svijetu šećera, onih prirodno prisutnih ili dodanih,  nemoguće je i nerealno izbjegavati sve što u sebi sadrži šećer, ali ono na što možete utjecati su informirane odluke i ravnoteža.

Linkovi:

https://www.eatright.org/health/wellness/nutrition-panels-and-food-labels/the-scoop-on-added-sugars