Odgoj kroz obrazovanje i gimnastiku

„Ono smo što neprekidno radimo,“ rekao je jednom mudri Aristotel, grčki filozof, jedan od trojice najvećih grčkih filozofa (Sokrat, Platon i Aristotel, a tim su redom bili jedan drugom učitelji/učenici). 

Aristotel je bio vrlo zanimljiv grčki filozof i osnivač još zanimljivije filozofske škole – peripatetičke škole. Za peripatetičku filozofsku školu karakterističan je predavač koji predaje hodajući (grč. peripateo), u to vrijeme Aristotel u Liceju. Njegovi učenici nazvali su se peripateti jer su ga pratili na predavanjima oko škole dok je šetao. Iz ovoga se može zaključiti da je Aristotel, baš kao i mnogi drugi filozofi stare Grčke, vjerovao u neraskidivu vezu između inteligencije, tjelesnog razvoja i zdravlja tijela, a Grčka je bila društvo u kojem je tjelovježba bila jedan od temelja odgoja i obrazovanja. 

Grci su vježbali u gimnazijima (grč. gymnasion, lat. gymnasium), skupinama zgrada, trijemova, trkališta, kupaonica, vježbališta, poput današnjih stadiona s okolnim zgradama. U gimnazijima je bilo dozvoljeno vježbati i natjecati se na sportskim borilištima samo muškarcima. Muškarci su obavezno morali biti goli (inače, gymnos na grčkom znači gol).  Postoji legenda da je razlog toj obaveznoj golotinji – žena! 

Naime, muškarci su se prije toga natjecali u odjeći, a ženama, naravno, nije bilo dozvoljeno sudjelovanje. Našla se tad jedna inatljiva žena. A ima li što jače od inata žene? Obukla se kao muškarac, prijavila se na natjecanje i stala na startnu liniju. Za vrijeme utrke pala joj je haljina i otkriveno je (doslovno!) da je na utrci sudjelovala žena. Od tada muškarci na natjecanjima mogu nastupati jedino goli, a ženama nije dozvoljeno ni gledanje. 

Žene će mogućnost natjecanja dobiti samo na Nemejskim igrama – jednim od četiri (od oko 200) najznačajnijih panhelenskih igara, uz Olimpijske, Istamske, i Panatenejske – te, naravno, u 20. stoljeću, na modernim Olimpijskim igrama. 

Kao što rekoh, trojac najznačajnijih grčkih filozofa – uz Aristotela – čine Platon i Sokrat. Platon je bio Aristotelov učitelj, a Sokratov učenik. Pravo mu je ime Aristokle. Postoji mišljenje o tome da je zaradio nadimak Platon (širok) zbog svoje tjelesne konstitucije jer se bavio hrvanjem. Platon je u jednom od svojih najvećih djela Država (Politea) pisao o idealnoj državi. Djelo Država dijalog je između njega i Sokrata u kojemu zaključuju da idealna država najbolje može funkcionirati ako se građani odgajaju kroz gimnastiku i kulturno obrazovanje. 

Platonova škola osnovana je na Akademovom vježbalištu – Akademiji. Ako malo bolje promotrimo današnje škole trčanja, možemo zaključiti da su u nekim svojim aspektima svojevrsna moderna verzija grčkih filozofskih škola.

Piše: Silvia Šimunović, trkačica i trenerica (AK Sljeme)